Options
Kraj povijesti i hrvatski novopovijesni roman
Badurina, Natka
2012
Abstract
Članak nudi refleksiju o stanju raspada
velikih priča u suvremenoj hrvatskoj
književnoj praksi i teoriji. Posebna se
pažnja posvećuje povijesnom romanu
u posljednja dva desetljeća, i kritici
koja ga je definirala kao historiografsku
metafikciju. Nepotpuno ostvarenje
postmodernističkih postupaka u
tim romanima najčešće se pripisuje
činjenici da u Hrvatskoj povijest još nije
završila. Zahtjev za postmodernističkim
transformacijama žanra dovodi se
u vezu s etičkim pitanjima s kojima se
hrvatski roman o povijesti susreće. Posebno
se analiziraju romani Triemeron
Nedjeljka Fabrija i Sonnenschein Daše
Drndić. Pokušava se detektirati nasilje
znanja kao povratak velikih priča: u
kritici koja govori o tuđoj traumi, i u
moralističkom diskursu romana.
The article is about the state of dissolution
of metanarratives in contemporary
Croatian literature and literary
criticism. Particular attention is devoted
to the historical novel of the last
two decades and to literary criticism
defining it as historiographic metafiction.
The incomplete realisation of
postmodernist demands in these novels
is usually attributed to the fact that
history has not yet finished in Croatia.
The request for postmodern transformation
of the genre of historical novel
is connected to the ethical issues the
Croatian historical novel addresses, in
particular the novels Triemeron by Nedjeljko
Fabrio and Trieste (Sonnenschein)
by Daša Drndić. In the article we attempt
to detect the return of the grand
narrative, both in the case of criticism,
when it addresses the trauma suffered
by others, and in the moral discourse
within the novels.
Series
Slavica Tergestina
14 (2012)
Publisher
EUT Edizioni Università di Trieste
Source
Natka Badurina, "Kraj povijesti i hrvatski novopovijesni roman", in: Slavica Tergestina, 14 (2012), pp. 8-37.
Languages
sh
File(s)